Korizma je vjerski pojam koji se uglavnom povezuje s kršćanskim obredima, posebno s katoličanstvom i pravoslavljem. To je razdoblje priprave i duhovne obnove koje prethodi Uskrsu, najvažnijem kršćanskom blagdanu koji slavi uskrsnuće Isusa Krista.
Korizma traje 40 dana i počinje na Pepelnicu, srijedu koja označava početak korizme. Traje sve do Velike subote, dan prije Uskrsa. Trajanje od 40 dana simbolizira Isusovih 40 dana posta u pustinji, kako je zapisano u Novom zavjetu. Korizma ima značenje pripreme, pokore i duhovne obnove vjernika kako bi se prisjetili Isusove žrtve, preispitali svoj život, pokajali za svoje grijehe i okrenuli se Bogu.
Tijekom korizme, vjernici često prakticiraju različite duhovne vježbe kao što su post i odricanje od određenih stvari, dodatne molitve, pobožnosti i čitanje Svetog pisma. Crkve često organiziraju posebne liturgije, pokorničke obrede i duhovne nagovore kako bi podržali vjernike u njihovim duhovnim nastojanjima tijekom ovog razdoblja. Korizma završava Uskrsom, kada se slavi pobjeda života nad smrću, svjetlo nad tamom i Isusovo uskrsnuće iz mrtvih prema kršćanskom vjerovanju.
Povezuje li se korizma s pokorom?
Da, korizma je često povezana s pojmom pokore. Pokora je duhovna praksa koja uključuje priznanje svojih grijeha, kajanje za njih i nastojanje da se promijeni svoj način života prema kršćanskim vrijednostima. Korizma je vrijeme posebno pogodno za prakticiranje pokore jer je to razdoblje pripreme za Uskrs, najvažniji kršćanski blagdan koji slavi uskrsnuće Isusa Krista.
Tijekom korizme, vjernici često prakticiraju pokoru kroz različite načine:
• Post: Post podrazumijeva suzdržavanje od određene hrane ili pića, obično mesa ili nekih drugih namirnica, kao izraz odricanja i odanosti Bogu.
• Odricanje: Vjernici se mogu odreći određenih zadovoljstava ili navika tijekom korizme kao izraz duhovnog napora i spremnosti na odricanje radi veće predanosti vjeri.
• Molitva: Vjernici često pojačavaju svoje molitvene aktivnosti tijekom korizme kako bi produbili svoj odnos s Bogom i razmotrili svoj duhovni život.
• Djela milosrđa: Vjernici se potiču da se više posvete djelima milosrđa, kao što su pomaganje siromašnima, gladnima, bolesnima i potrebitima.
• Sakrament pomirenja: Korizma je također vrijeme kada vjernici često pristupaju sakramentu pomirenja (ispovijedi) kako bi priznali svoje grijehe, kajali se za njih i primili Božje oproštenje.
Ove prakse pokore pomažu vjernicima da se bolje pripreme za Uskrs, promišljaju o svom duhovnom životu te prodube svoj odnos s Bogom i bližnjima.
Je li korizma samo „odricanje od nečega“?
Ne, korizma nije samo “odricanje od nečega”, iako odricanje često igra važnu ulogu u korizmenim duhovnim praksama. Korizma je dublje duhovno razdoblje priprave za Uskrs, koje nadilazi fizičko odricanje i uključuje različite duhovne aktivnosti usmjerene prema rastu u vjeri i duhovnosti.
Korizma potiče vjernike da prodube svoj odnos s Bogom kroz redovite molitvene prakse. Ovo može uključivati dodatne molitve, meditaciju, razmatranje Svetog pisma te otvaranje za duhovno iskustvo.
Duhovna dimenzija korizme fokusira se na unutarnje preobrazbe srca i uma. Osim tjelesnog posta i odricanja, vjernici se potiču na iskreno suočavanje s vlastitim slabostima i grijesima te na promjenu svojeg životnog stava i ponašanja.
Umjesto samo vlastitog odricanja, korizma potiče vjernike da se usmjere prema drugima kroz djela milosrđa. To uključuje pomoć potrebitima, suosjećanje s onima u nevolji i činjenje dobra bližnjima.
Crkve često organiziraju posebne liturgije, pokorničke obrede i duhovne nagovore tijekom korizme kako bi vjernicima omogućili dublje duhovno iskustvo. Korizma potiče vjernike da pristupe sakramentu pomirenja kako bi se pomirili sa sobom, Bogom i bližnjima te primili Božje oproštenje.
Ukratko, korizma je cjelovito duhovno razdoblje koje uključuje različite aspekte duhovne obnove, molitve, promjene životnih stavova i ponašanja te usmjerenost prema Bogu i bližnjima. Odricanje je samo jedan dio te šire slike.
Koje su naše korizmene obveze?
Korizmene obveze variraju ovisno o vjerskoj tradiciji i osobnom duhovnom izboru. U katoličkoj crkvi, na primjer, nema strogo propisanih “korizmenih obveza” koje bi svi vjernici morali slijediti. Međutim, postoje preporučene prakse i duhovne vježbe tijekom korizme koje vjernici mogu uzeti u obzir kako bi se bolje pripremili za Uskrs.
Važno je napomenuti da su korizmene prakse usmjerene prema duhovnom rastu, introspekciji i pripremi za Uskrs, a ne samo izvršavanju formalnih obveza. Vjernici mogu odabrati prakse koje su za njih najprikladnije kako bi produbili svoj duhovni život tijekom ovog posebnog razdoblja.
Jesu li nedjelje uključene u korizmu?
U kršćanskoj tradiciji, nedjelje nisu uključene u korizmu. Nedjelje su dan za obilježavanje uskrsnuća Isusa Krista, stoga se tijekom korizme nedjelje smatraju “malim Uskrsima” i nisu dane stroge pokore i odricanja kao tijekom ostalih dana korizme.
Ovo pravilo potječe iz razmišljanja da je nedjelja, kao dan uskrsnuća, dan radosti i slavlja. Zato se vjernicima dopušta da odstupe od stroge pokore i da se okrenu molitvi, slavlju i obiteljskim aktivnostima. Nedjelja se smatra danom kada se sjećamo Isusova uskrsnuća i naglašavamo njegovu pobjedu nad smrću.
Dakle, iako korizma traje 40 dana (osim nedjelja) i počinje Pepelnicom, nedjelje su izuzete iz tog razdoblja strogih duhovnih vježbi i odricanja. Nedjelje u korizmi su dani radosti i nade usmjereni prema budućem slavlju Uskrsa.
Treba li korizma biti „oštrija“?
Odluka o tome koliko “oštra” treba biti korizma ovisi o osobnoj duhovnoj odluci svakog pojedinca, kao i o vjerskoj tradiciji kojoj pripada. Neki vjernici odlučuju provesti strožu korizmu, dok drugi preferiraju umjereniji pristup. Važno je razumjeti da duhovnost nije jednoznačna i da nije svaki pristup jednako odgovarajući svima.
Stroža korizma može uključivati:
• Strogi post koji podrazumijeva suzdržavanje od svih vrsta hrane, osim kruha i vode, ili drugačijih varijacija posta.
• Veći obujam molitve, meditacije i duhovnog razmatranja.
• Povećano odricanje od svjetovnih užitaka i aktivnosti.
• Intenzivno sudjelovanje u korizmenim liturgijama, pokorničkim službama i drugim vjerskim događajima.
Umjerenija korizma može uključivati:
• Suštinsko odricanje od nečega što je važno pojedincu (npr. određena hrana, aktivnost ili udobnost).
• Dodatne molitve, duhovne vježbe i čitanje Svetog pisma, ali u skladu s osobnom rutinom.
• Fokusiranje na unutarnje preobražaje, kajanje i rast u vjeri.
• Sudjelovanje u redovitim korizmenim liturgijama i vjerskim aktivnostima.
Važno je da vjernici sami razmotre svoje fizičke, emocionalne i duhovne kapacitete pri određivanju koliko “oštra” korizma treba biti za njih. Duhovna praksa treba biti prožeta duhom suzdržavanja, kajanja, priprave i introspekcije kako bi se produbio osobni odnos s Bogom i jačala duhovna dimenzija života.
