Svetište Uznesenja Blažene Djevice Marije u Tolisi
Tolisa: Samostan i župa Uznesenja BDM
Tolisa je naselje smješteno na desnoj obali rijeke Save, u blizini Orašja. Povezano je s Bosanskim Šamcem, Orašjem i magistralnom cestom Županja-Tuzla. Prvi put se spominje u 13. stoljeću.
Toliški samostan i franjevačka prisutnost
Samostan u Tolisi potječe iz druge polovice 19. stoljeća, ali franjevci su prisutni u tom dijelu Bosne od srednjeg vijeka. Tijekom 17. stoljeća opsluživali su župe Modriča, Crkvište, Tramošnica i Bastići.
Župa Tolisa: osnivanje i razvoj
Tolisa postaje samostalna kapelanija 1784. godine, a župom je proglašena 1802. godine. U prvoj polovici 19. stoljeća, Tolisa postaje crkveno i kulturno središte. Godine 1823., fra Ilija Starčević osniva prvu pučku školu u Bosni i Hercegovini.
Izgradnja samostana i crkve
Sredinom 19. stoljeća, franjevci odlučuju izgraditi samostan u Tolisi. Temelji novog samostana postavljeni su 1862. godine, a samostan je službeno uspostavljen 1876. godine. Stara samostanska zgrada će biti iskorištena za knjižnicu, muzej i prostor za vjeronauk. Crkva Uznesenja BDM, najveća crkva u Bosni i Hercegovini, izgrađena je 1864-1881. godine. Biskup Strossmayer darovao je crkvi dva pobočna oltara, raspelo i tri slike. Glavni oltar i jedan pobočni izradio je Ivan Tordinac.Kulturno i umjetničko blago samostana
Samostan posjeduje vrijedna umjetnička djela, među kojima su slike iz 18. i 19. stoljeća, kovinski i tekstilni predmeti te knjižnica s oko 10.000 svezaka. Arhiv čuva važne dokumente za crkvenu povijest toga posavskog dijela Bosne.Obnova i proširenje crkve
U župi su podignute podružne crkve u Matićima (proširena 1981-82), Ugljari (1972-73) i Donjoj Mahali (1979-88). Također, postoje tri grobljanske kapele, među kojima se ističe kapela Sv. Ante s dva tornja.Crkva u Matićima ima veliko Raspeće (visina 285 cm), koje je 1985. godine naslikao Tomaž Perko na staklu. Iste godine, kipar Petar Černe izradio je drveni kip Sv. Ivana Krstitelja (visina 110 cm).