Svetište Gospe od Čudesa Oštarije

Izvor: ika.hkm.hr

Crkva Blažene Djevice Marije od Čudesa

Svetište Gospe od Čudesa, Oštarije

Ova monumentalna sakralna građevina, smještena na posjedu knezova Frankopana u Oštarijama (nekad poznato kao Otok ili Otočec), predstavlja neupitno najveću crkvu srednjovjekovne Krbavske biskupije. Sačuvano svetište i dalje je aktivno, dok je ostatak crkve postao otvoreno dvorište.

Osnivanje i Izgradnja Crkve

Crkva Blažene Djevice Marije od Čudesa, koja se izdiže na brežuljku iznad rijeke Mrežnice, bila je jedno od najznačajnijih Gospinih svetišta u srednjem vijeku u Hrvatskoj. Godine 1450. ili 1451., knez Martin započeo je izgradnju crkve koju je kasnije dovršio njegov brat Stjepan II. Frankopan. Značajni društveni položaj Stjepana II. Frankopana omogućio je brzo dovršenje crkve, uz pomoć austrijskih majstora čiji su radovi na crkvi bili slični onima u kapeli Sv. Jurja u Bečkome Novom Mjestu.

Proštenište Blažene Djevice Marije od Čudesa

Prošteništa su se razvijala na različite načine, a Oštarije su od samih početaka bile poznate kao mjesto čudesnih događaja. Knez Stjepan je, preko biskupa Franje Modrušanina, postigao da papa Pio II. dodijeli posebne povlastice oštarskom svetištu. Bula iz 1459. godine spominje "Ecclesia Beatae Mariae Virginis de Miraculis", odnosno "Crkva Blažene Djevice Marije od Čudesa". Ovaj naslov crkva je dobila zbog brojnih čudesa i uslišenih molitava.

Bula Pape Pia II.

Bula pape Pia II. iz 1459. godine navodi da je crkva postala popularno hodočasničko mjesto zbog brojnih čudesa koja su se dogodila. Bula također podjeljuje oprost od sedam godina i sedam četrdesetnica svima koji posjete crkvu, iskreno se pokaju, ispovjede i pruže darežljivu ruku za obnovu i održavanje crkve.

Povijesni kontekst i migracije

Kao povijesno svjedočanstvo, kler i kaptol krbavski sklonili su se u oštarsku crkvu godine 1460. dok su bježali od Turaka. Ovaj povijesni događaj dodatno potvrđuje važnost ove crkve kao mjesta utočišta i duhovne snage.