svetiste majke bozje bistricke

Izvor: viatica-travel.hr

Bazilika Majke Božje Bistričke

Svetište Majke Božje Bistričke

Crkva sv. Luke: Povijesni biser usred prirode

Svetište Majke Božje Bistričke, jedno od najomiljenijih hrvatskih marijanskih mjesta hodočašća, čuva kulturno i povijesno naslijeđe Hrvatske. Njegov centralni dio, bazilika, ponosno se uzdiže u srcu Marije Bistrice, okružena jednobrojnim crkvama, kapelama i župnim dvorom, te nosi tragove gotičke, barokne, firentinske i njemačke renesanse.

Povijest i legende

Već od 1334. godine, svetište je bilo svjedok mnogih povijesnih događaja. Prepoznatljivo je po fresci Z. Šulentića, jednom od najvažnijih ostvarenja zidnoga slikarstva druge polovine 19. stoljeća u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Svetište je poznato po kipu Majke Božje Bistričke iz 15. stoljeća, koji je tijekom povijesti prenesen i skriven radi zaštite od Turaka. Nakon što je ponovno pronađen 1684., počela su brojna hodočašća.

Obnova i Povijesne Prekretnice
Značajne povijesne događaje obilježila je velika obnova koju je 1879. godine vodio arhitekt Hermann Bollé. Između ostalog, svetište je preživjelo i požar 1880. godine, a glavni oltar s kipom Majke Božje Bistričke ostao je netaknut.

Hrvatski Sabor je 1715. godine darovao glavni oltar, a papa Benedikt XIV. je iste godine hodočasnicima darovao oproste. Papa Pio XI. proglasio je crkvu manjom bazilikom, a nadbiskup Antun Bauer je 1935. okrunio čudotvorni kip i proglasio Mariju kraljicom Hrvata.

Moderno Doba
Bistričko svetište 1971. godine proglašeno je nacionalnim prošteništem hrvatskog naroda, s blagdanom Majke Božje Bistričke 13. srpnja. U 1984. godini održan je Nacionalni euharistijski kongres, a 1998. godine papa Ivan Pavao II. proglasio je kardinala Alojzija Stepinca blaženim.

Svježe restaurirane slike u cinktoru potpisuje Ferdo Quiqerez, dok je obnovu proveo akademski slikar Vladimir Pavlek. Svetište je doživjelo dodatno uređenje za posjet pape Ivana Pavla II., prilikom kojeg je otvoren Karmel Majke Božje Bistričke i bl. Alojzija Stepinca. U Mariji Bistrici je 2001. boravio i tadašnji kardinal Joseph Ratzinger, kasnije papa Benedikt XVI.

Nastavljajući svoju duhovnu tradiciju, Svetište Majke Božje Bistričke ostaje dragocjena destinacija vjernika, hodočasnika i ljubitelja povijesti.