Svetište Gospe Olovske

Marijansko svetište u Bosni

Svetište Gospe Olovske

Položaj i povijest Olova
Olovo, gradić udaljen 50 km sjeveroistočno od Sarajeva, poznat je po nalazištima olovne rude. U njemu se nalazi Svetište Gospe Olovske, čiji prvotni franjevački samostan s crkvom datira iz 14. stoljeća. Samostan je pretrpio brojne izazove tijekom vremena, uključujući osmansko osvajanje, iseljavanje katolika, dugove i napuštanje.

Ostaci i obnova crkve
Nakon što je samostan uništen 1704. godine, ostale su samo ruševine. U 19. stoljeću, arheolog Ćiro Truhelka istraživao je te ruševine. Godine 1867. podignuta je drvena crkva koja se srušila 1913. godine. Potom je pokrenuta akcija za izgradnju Gospina Svetišta, koja nije dovršena do današnjih dana.

Umjetničko blago svetišta

U svetištu se čuvaju dvije Gospine slike, od kojih je jedna iz 18. stoljeća. Ostali dragocjeni predmeti uključuju kasnogotičku srebrnu kadionicu iz 15. stoljeća. Crkva je također obogaćena postajama križnoga puta i vitrailima slikara Slavka Šohaja.

Hodočašća i očuvanje tradicije

Svetište Gospe Olovske nekada je bilo jedno od najvećih hodočasničkih mjesta na Balkanu, s hodočasnicima iz Bosne, Bugarske, Srbije, Albanije i Hrvatske. I danas privlači hodočasnike, posebno na svetkovinu Velike Gospe u kolovozu.

Planovi za budućnost

Planira se izgradnja Hodočasničkog doma i uređenje okoliša svetišta, prema planu arhitekta Rajka Mandića iz Sarajeva.