Svetište Gospe od Krasna u Lici

Izvor: Damir Jelic

Svetište Majke Božje od Krasna

Svetište Gospe od Krasna u Lici

Marijansko svetište u Krasnu, poznato kao Svetište Majke Božje od Krasna, ukrašava okolicu Senja već stoljećima. Smješteno na prekrasnim obroncima Velebita, svetište potječe iz 18. stoljeća, nastalo na temeljima srednjovjekovne crkvice. Crkvu krasi drveni kasetirani strop s oslikanim scenama iz života Krista, Djevice Marije i svetaca, datiran iz 1740. godine, čime svetište zadržava veliku umjetničku vrijednost.

Tijekom vremena, kip Gospe Krasnarske prenesen je u župnu crkvu sv. Antuna Padovanskoga u Krasnu zbog ratne opasnosti 1942. godine. Kip se povratkom proljeća svečano nosio u procesiji natrag u svetište, a jeseni bi se vraćao u crkvu. Ta tradicija je postala popularna među krasnarskim djevojkama koje su se pravodobno morale prijaviti za čast da nose kip.

Legenda o Majci Božjoj krasnarskoj
Izvor priče o Majci Božjoj krasnarskoj datira iz 1219. godine, kada su pastiri u šumi Krasna otkrili čudesan cvijet s likom Majke Božje. Cvijet je nestao nakon što su ga pastiri premjestili u kapelicu u Krasnarskom polju, da bi se ponovno pojavio na istom mjestu u šumi. Tada je odlučeno da se na mjestu gdje je cvijet pronađen sagradi kapelica.

Hodočašća u Svetištu
Svetište Majke Božje od Krasna privlači preko 100.000 hodočasnika godišnje, ne samo iz Hrvatske, nego iz cijelog svijeta. Tradicionalno, 15. kolovoza, stanovnici Primorja i Like okupljaju se u Krasnu kako bi obilježili blagdan Velike Gospe. Neki od hodočasnika i danas dolaze pješice, poštujući stari običaj prije izgradnje cestovne infrastrukture.

Obnova Svetišta i Organizacija Hodočašća
Svećenik Nikola Komušanac bio je ključna figura u obnovi svetišta i organizaciji hodočašća. Svetište Majke Božje od Krasna postalo je glavno mjesto hodočašća vjernika u Lici i šire, posebno za blagdan Velike Gospe.