
Izvor: Damir Jelic
Svetište Gospe od Krasna u Lici
Tijekom vremena, kip Gospe Krasnarske prenesen je u župnu crkvu sv. Antuna Padovanskoga u Krasnu zbog ratne opasnosti 1942. godine. Kip se povratkom proljeća svečano nosio u procesiji natrag u svetište, a jeseni bi se vraćao u crkvu. Ta tradicija je postala popularna među krasnarskim djevojkama koje su se pravodobno morale prijaviti za čast da nose kip.
Legenda o Majci Božjoj krasnarskoj
Izvor priče o Majci Božjoj krasnarskoj datira iz 1219. godine, kada su pastiri u šumi Krasna otkrili čudesan cvijet s likom Majke Božje. Cvijet je nestao nakon što su ga pastiri premjestili u kapelicu u Krasnarskom polju, da bi se ponovno pojavio na istom mjestu u šumi. Tada je odlučeno da se na mjestu gdje je cvijet pronađen sagradi kapelica.
Hodočašća u Svetištu
Svetište Majke Božje od Krasna privlači preko 100.000 hodočasnika godišnje, ne samo iz Hrvatske, nego iz cijelog svijeta. Tradicionalno, 15. kolovoza, stanovnici Primorja i Like okupljaju se u Krasnu kako bi obilježili blagdan Velike Gospe. Neki od hodočasnika i danas dolaze pješice, poštujući stari običaj prije izgradnje cestovne infrastrukture.
Obnova Svetišta i Organizacija Hodočašća
Svećenik Nikola Komušanac bio je ključna figura u obnovi svetišta i organizaciji hodočašća. Svetište Majke Božje od Krasna postalo je glavno mjesto hodočašća vjernika u Lici i šire, posebno za blagdan Velike Gospe.