
Svetište Gospe od Altöttinga
Povijest Svetišta
Postoji mnogo kontroverzi oko preciznog vremena izgradnje Kapele milosti, no smatra se da datira između 8. i 10. stoljeća. Altötting je još od 748. godine bio rezidencija obitelji Agilolfing, prve bavarske vojvodske obitelji. Četrdeset godina kasnije, to je mjesto postalo kraljevskom rezidencijom Karolinga, franačke plemićke dinastije. Temelji i oktogonski oblik kapele vjerojatno potječu iz tog vremena. Godine 907., grad i rezidencija bili su opustošeni tijekom invazije Mađara, ali osmerokutna krstionica ostala je neoštećena. Dodatne građevinske intervencije dogodile su se tijekom narednih stoljeća.
Franjevci kapucini i Altötting
Franjevci kapucini su stoljećima skrbili o svetištu Gospe od Altöttinga. Jedan od članova ovog reda, brat Konrad od Parzhama, služio je kao vratar u svetištu više od 40 godina. Postao je poznat po svojoj svetosti, mudrosti i čudesnim ozdravljenjima, a 1934. godine proglašen je svecem Katoličke Crkve.
Posjeti pape i legenda
Svetište je posjetio i papa Ivan Pavao II. u studenome 1980. godine, a sa njim je bio i kardinal Joseph Ratzinger, rođen u blizini. Godine 2006., Ratzinger se kao papa Benedikt XVI. vratio u svetište i darovao svoj biskupski prsten, koji je danas dio žezla u ruci Gospe od Altöttinga.
Legenda iz 1489. godine o čudesnom ozdravljenju utopljenog trogodišnjeg dječaka, kojeg je majka donijela u kapelu i molila za njegov spas, dodatno je potaknula popularnost Altöttinga kao mjesta hodočašća Majci Božjoj.