Izvor: archdaily.com
Nevigeško svetište ili Svetište Hardenberg - Neviges
Marijansko svetište u Nevigesu
Nevigeško svetište, poznato i kao Hardenberg Svetište ili Marijansko svetište u Nevigesu, je mjesto hodočašća i štovanja Čudotvorne slike Bezgrešnom začeću blažene djevice Marije. Smješteno je u biskupiji Köln, a datira od 1681. godine.
Čudotvorna slika i njen značaj
Fokus hodočasnika je bakrorez Čudotvorne slike, koja prikazuje Majku Božju u scenariju iz 12. poglavlja Otkrivenja. Marija, odjevena u sunce, stoji na mjesecu, gazeći zmiju pod nogama, dok anđeli s trnjem umotane ljiljane i ruže drže u rukama. Bakrorez je izvučen iz baroknog molitvenika ``Rajski palmini vrtovi`` Wilhema Nakatenusa.
Povijest nastanka svetišta
Izgradnja svetišta iz 1681. je rezultat katoličke potrebe za štovanjem Marije nakon Tridesetogodišnjeg rata. Ova potreba za mističnom pobožnosti rezultirala je osnivanjem četiri hodočasnička mjesta. Nevigeško svetište dijeli svoju povijest s Kevelaer svetištem, jer su oba proizašla iz molitve pred slikom Majke Božje.Nastanak svetišta se pripisuje dvjema osobama: gospodarici Hardenberg s dvorca Hardemberg i franjevcu koji je doživio mistično iskustvo.
Ključni trenuci razvoja svetišta
Kroz povijest, svetište je privuklo brojne vjernike i mecene, uključujući plemića Jana Wellem, koji je organizirao godišnje procesije iz Düsseldorfa. Potpuni oprost grijeha proglasio je papa Clemens IX za sve hodočasnike 1737. godine.Godine 1781., stogodišnja proslava svetišta privukla je preko 10.000 hodočasnika. Usprkos sekularizaciji i oduzimanju samostana, franjevci su zadržali pastoralnu skrb, omogućujući samostanu da opstane.
